Grupa Infra 2020.

Početkom godine upriličena je druga poduka/radionica infrared tehnologije slikanja kojoj su uz slikare koji u svoj rad već implementiraju IR tehnologiju, a članovi  su novoosnovane grupe Infra, nazočni bili i novi umjetnici koji su se nakon poduke pridružili grupi okušavajući se u ovoj, u svijetu  jedinstvenoj tehnologiji, koja je prije 10 godina ušla u slikarstvo.
Naime, infrared, ili hrv. infra-crveno slikarstvo spoj je umjetnosti i tehnologije, tj. inovacije na području eksploatacije infracrvenog spektra koje je autor hrvatski tim na čijem je čelu svjetski poznati znanstvenik, prof. emeritus Vilko Žiljak. Radi se o sada već u svijetu poznatoj i nagrađivanoj metodi stvaranja jedinstvene slike dvostruke pojavnosti – jedne vidljive prostim okom, a druge tek pomoću infracrvene kamere, koju je unutar svog medija -  štafelajne slike, prva primijenila ak. slikarica Nada Žiljak, stvorivši tako novu vrstu slikarstva starom tehnikom -  akrilom na platnu. Potom ju je dr. slikarstva i restauratorica Dijana Nazor svojim doktoratom stavla i u znanstveno-umjetnički diskurs, te njih dvije bivaju do prošlog proljeća jedine autorice koje slikaju na ovaj jedinstven način.
Naime, u lipnju prošle godine (2019.), u Župnom dvoru u Vugrovcu, u galerijskom prostoru Hrvatske udruge likovnih umjetnika i likovnih kritičara, nakon prve poduke prof. Žiljka o slikanju u proširenom spektru, petero slikara krenulo je u osvajanje, za njih novog vizualnog prostora. To su Ana Guberina, Ana Divković, Ana Jakić Divković, Marija Galić i Ivica Fišter koji su svoje „naukovanje“ odmah prenijeli u djelo, zajedno sa mnom spontano oformljujući grupu koju smo nazvali po inrared slikarstvu – grupa INFRA.
Na drugoj radionici pridružile su nam se tri nove slikarice: Mercedes Bratoš, Ivana Ožetski i Olena Sokolovska. Dakle, umjetnici grupe Infra ne staju, nastavljaju slikati u okrilju svojih ateljea, propitujući vlastite namjere i prilagođavajući infrared metodu svome likovnom izričaju, što ćemo imati prilike permanentno viđati  na izložbama diljem Hrvatske, jer „Infra“ u 2020. godini priprema izložbenu turneju , koju započinje prvom ovogodišnjom izložbom u „Noći muzeja“, 31. 1. 2020., u  domicilnoj galeriji Sv. Ivan Zelina.
Što nam novoga donose „Infrovci“?
Nada Žiljak  svoju je vlastitu, ali i opće ljudsku potrebu za skrivanjem, postignutu kreiranjem novog načina slikanja napojenog čežnjom za tajanstvenošću, ali i ukazivanjem na licemjerje svijeta, njegovu istodobnu potrebu za osobnim prikivanjem navlačenjem maski, a razotkrivanjem i nadziranjem drugoga, potvrdila i novim infracrvenim slikama. One kao i do sada nisu prezentacija tehnologije ili novog likovnog izričaja, već su originalan i jedinstven pristup predstavljanja ljudske intimnosti, određenih tabu tema, naše potrebe da zaštitimo ili sakrijemo svoje pravo „ja“. No, Nadi se u skrivanju, odnosno otkrivanju vlastite prirode, prihvatljivog ili neprihvatljivog, skrivenih, nemoralnih misli, strasti i požuda, u propitkivanju lažnog morala, pridružuju svojim prvim infracrvenim slikam i ostali autori. Tako „atakom“ IR kamere ono skriveno postaje stvarnost i javnost kada istom biva otkriveno. Dijana Nazor prezentira nam se jednom od njenih inicijalnih slika kojom započinje svoja doktorska istraživanja fenomena infrared tehnologije i njezinih potencijala primjenom u vizualnoj umjetnosti. Pointilistički tretiranom apstrakcijom prekriva autoportret sa zanimljivom porukom: „Vidite li me sad?“. Ana Jakić Divković vjerna figurativnom izrazu, crtačkim umijećem vrsne grafičarke i ilustratorice, časti nas crtežom - autoportretom kojeg skriva u slobodnoj kolorističkoj igri plavih i crvenih linija. I njemu, kao i slikama kojima se također prezentira na ovoj izložbi, izvor su hrvatske narodne legende i priče koje su autorici stalna inspiracija. Marija Galić osmjelila se prikazati žensku (vlastitu) intimu, približivši se tako svojom novom slikom skrivenoj erotici Nade Žiljak, skrivajući ju u svoju raskošnu ekspresiju, koja tek „strasnim“ crvenim kolorom daje naslutiti kakav nam prikaz, odnosno emociju skriva. Ana Guberina također iznenađuje. Njena meditativna zelena slika koju gradi repetiranjem antropomorfne figure znakovita naziva „Hodočasnik“, skriva erotičan crtež nage žene prikazane s leđa, ležerno nalakćene na jednu od autoričinih slika ili možda ogradu balkona dok promatra prolaznike u njihovom svakodnevnom hodočašću životom. I slikarica Mercedes Bratoš u svoj pop-artistički portret slatke plavuše ukomponirala je nagi ženski torzo vidljiv tek kada ga dotakne objektiv infrared kamere. Portret  žene, odnosno svoj autoportret Olena Sokolovska majstorski je ukomponirala u glavu konja - motiv kojemu je ova poznata hrvatska animalistica ukrajinskih korijena ostala vjerna i u infracrvenoj slici. I kiparici Ani Divković  figura konja vodeći je motiv. Za prvu skupnu infrared izložbu načinila je iz kaširanog papira figurinu konja nazvavši ga „Trojanec“, postavivši tako već u samom nazivu bazu za nova tematska promišljanja, za pronalaženje novih simboličkih i metaforičkih konotacija same infrared slike, posežući sada u daleku povijest, u korijene naše europske kulture, u mitologiju i umjetnost antike. Sada odabire izvorni kiparski materijal – glinu i izrađuje seriju konjića od terakote. Svoju zoomorfnu formu potom bogato  kolorira i ukrašava tradicijskim ornamentom, ostavljajući iznenađenje u području oku nevidljivog. A naš poznati slikar naive Ivica Fišter autor je prvih  infrared slika na staklu u svijetu. Njegovom fantazmagoričnom svijetu zoomorfnih i floralnih nadrealnih obličja inspiracija je uvijek prigorski krajolik koji sada dotaknut infrared tehnologijom nestaje pred nama, ostavljajući u prostom oku nevidljivom spektru dva prepoznatljiva simbola životne ljepote, ali i njegove krhkosti –  bijeli cvijet i leptira. U svojim infracrvenim slikama ova, u svijetu jedinstvena grupa nosi imperativ suvremenih vizualnih umjetnika koji imaju stvaralačku slobodu, usvajaju nova znanja, noseći i dalje  individualno obilježje po kome ih prepoznajemo. Tako i jedna od novih „infrovki“ Ivana Ožetski ostaje u svome svijetu sjenovitih inscenacija u kojima je obmanjujuća priroda sjene, njena distorzija, spajanja i stvaranja novih oblika, idealna podloga za lukavu igru skrivanja i otkrivanja koju nam omogućuje tehnologija infracrvene slike.

Sanda Stanaćev Bajzek

http://www.ziljak.hr/vilko/VZbiografija/INDEX.HTM